Cirkularna Ekonomija u Kragujevcu

Cirkularna Ekonomija u Kragujevcu, da li je Kragujevac buduća zelena prestonica Srbije?

Druga radionica u okviru projekta “Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji - nordijska iskustva” održana je u Kragujevcu, a glavna tema bila je zeleni razvoj gradova i lokalnih samouprava. Znanje i iskustvo o ovoj važnoj oblasti podelili su nordijski ambasadori i eksperti, a iskustva u primeni nordijskih principa cirkularne ekonomije preneli su i predstavnici kompanija koje posluju u Srbiji - Fabrika kartona Umka/Kappa Star Group i Vucomm/Vaisala.

Kao i na prethodnoj konferenciji u Novom Sadu koju smo održali u saradnji sa ambasadama Danske, Finske Norveške i Švedske i uz podršku Nordijskog saveta ministara, naš cilj je podizanje svesti ključnih lokalnih partnera o važnosti cirkularne ekonomije i prenošenje nordijskih znanja i iskustava u ovoj oblasti. U Kragujevcu smo poseban akcenat stavili na nezavisne, energetski efikasne ili « pametne gradove » koji svakako treba da budu cilj daljeg urbanističkog razvoja. Prezentacijom nordijskih znanja i dobre prakse, ukazali smo na načine koji omogućavaju uštedu vremena i resursa na putu razvoja cirkularne ekonomije gradovima.


Odličan primer jednog takvog grada je finski grad Lahti sa 120,000 stanovnika, koji je ove godine izabran za zelenu prestolnicu Evrope. Kao takav, predstavlja sjajan primer za grad Kragujevac, kao i za druge gradove u Srbiji, kako cirkularna rešenja mogu da se primene u praksi. Grad Lahti planira da bude carbon-neutralan do 2025-te, a više od 99% otpada se reciklira. Kroz razne inicijative – prečišćavanje jezera, smanjenje emisije štetnih gasova, i tranzicije ka održivom sistemu grejanja za sva domaćinstva – grad Lahti prednjači na polju inovacija kada su u pitanju pametni gradovi, a kako izgleda ”put do evropske zelene prestonice” i kako grad postaje platforma za cirkularnu ekonomiju, sa nama je podelila Elina Ojala, direktorka za zaštitu životne sredine grada Lahti.


Da su pojedina pametna finska rešenja već našla put do srpskog tržišta, dokaz je Vucomm, srpska firma i član Nordijske Poslovne Alijanse. Potencijal partnerstva srpske firme Vucomm i finske firme Vaisala kada je u pitanju monitoring kvaliteta vazduha, predstavio je direktor kompanije Nikola Vučković.


Ambasador Finske u Srbiji Kimmo Lahdevirta istakao je da je „Sadašnja upotreba prirodnih resursa u svetu neodrživa i da je zato neophodna cirkularna ekonomija u rešavanju globalnih ekoloških i ekonomskih izazova. To je model za klimatski održiva društva i donosi velike poslovne mogućnosti“. On je dodao da, iako jeste njen važan deo, cirkularnu ekonomiju ne treba svoditi samo na reciklažu. „Ona podrazumeva i dobar dizajn proizvoda, efikasnu upotrebu resursa, smanjivanje emisija i ponovnu upotrebu proizvoda i materijala. Otpad jedne industrije je resurs za drugu industriju“.


Zamenik gradonačelnika Kragujevca Ivica Momčilović rekao je da su inovacije koje nordijske zemlje primenjuju inspiracija za pokretanje cirkularne ekonomije i poboljšanje kvaliteta života, kao i da su, osim inovacija, potrebne i korporativna i građanska odgovornost. „U zelenom biznisu Kragujevac je na dobrom putu. Pre nekoliko godina u okviru JKP Šumadija otvoren je najsavremeniji reciklažni centar na području centralne Srbije. Na prostoru od 10.000 kvadrata selektuje se i odlaže plastika, aluminijum, tetrapak, otpadna ulja, kućna hemija i otpadne gume“, rekao je Momčilović.

Share by: